Policijska uprava Trebinje je danas, 29. septembra 2017. godine, od 17 časova učestvovala kao jedan od izlagača u događaju „Noć istraživača“.

Događaj je organizovan u prostorijama Fakulteta za proizvodnju i menadžment u Trebinju. Posjetioci su bila djeca školskog uzrasta iz svih škola istočne Hercegovine, kao i svi građani koji su htjeli da vide zanimljivosti iz svijeta nauke. 

Policijska uprava Trebinje se predstavila sa alatima koji se koriste za prikupljanje dokaza. Ono što je najviše privuklo pažnju jeste tehnika daktiloskopiranja lica. Takođe, djeci je pokazano kako koja opojna droga izgleda i kakva su njena dejstva. U predavanjima nije zaobiđena ni društvena mreža „facebook“, o kojoj je najviše bilo govora u domenu zaštite ličnih podataka. 

Izlagači Policijske uprave Trebinje su bili zapaženi od strane svih učenika, te, slušaoca ni u kom trenutku nije falilo. Izlagače je posjetio i predsjednik Skupštine grada Trebinja, g-din Dragoslav Banjak. Dokaz njihove zainteresovanosti su bila i brojna postavljena pitanja, na koja su dobila tačne i profesionalne odgovore. 
 

Većina pacijenata, koji su danas, u okviru besplatnog skrininga, pregledani u internističkoj ambulanti Bolnice Trebinje, imali su neke od patoloških promjena na srcu i predložene su im dalje dijagnostičke procedure.

Srđan Lozo, specijalista interne medicine, kardiolog Bolnice Trebinje je, povodom Svjetskog dana srca, rekao da je pregledano ukupno 37 pacijenata, uglavnom starije životne dobi, ali je bilo i dvadesetogodišnjaka.

„Kod deset odsto pregledanih otkrivene su značajne patološke promjene na EKG-u, koje ukazuju na ishemijsku bolest i za te pacijente će, u narednih desetak dana, biti organizovani prijevremeni UZ pregledi i dopunska analiza. Kod 20 odsto je promijenjena, odnosno, dopunjena dosadašnja terapija. Četvrtini pacijenata su predložene dodatne dijagnostičke procedure, koje bi trebalo da pomognu da se spriječi pojava određene bolesti“, pojasnio je Lozo.

On je istakao da većina pregledanih pacijenata, koji su se danas javili u internističku ambulantu, nije bila na kontrolnim pregledima četiri ili više godina.

Lozo upozorava da bi i potpuno zdravi građani, trebalo da, bar jednog godišnje, urade preventivne osnovne ljekarske preglede i laboratorijske analize. Nakon uočavanja prvih ozbiljnijih simptoma neophodno je da se pravovremeno jave ljekaru.

„Ako imaju bolove u grudima, gušenje, osjećaj nepravilnog ubrzanog rada srca, povećane vrijednosti krvnog pritiska iznad 140 sa 90, otečene noge, odmah bi trebalo da se jave ljekaru“, ističe Srđan Lozo.

Ministar nauke i tehnologije Republike Srpske Jasmin Komić otvorio je večeras u Trebinju manifestaciju "Noć istraživača" i poručio da će nauka imati važnu ulogu u rješavanju novih izazova u vezi sa egzistencijom ljudskog roda.

Komić je rekao da će odlučujuću ulogu odigrati naučnici, istraživači, inovatori, te da su ovakve manifestacije važne da bi zainteresovale mlade da se bave ovim poslom, koji je neizvjestan, ali kreativan. 

"Ove godine smo se potrudili da sa Fakultetom za proizvodnju i menadžment organizujemo `Noć istraživača`, tako da bude interesantna za sve posjetioce. Najveći dio ovogodišnje izložbe posvećen je robotici jer je ona jedna od najvažnijih dimenzija budućnosti", naveo je Komić. 

On je istakao da je i na sastanku ministara zapadnog Baklana zaključeno da će istraživanje i nauka u budućnosti imati važnu ulogu. 

"Ta istraživanja moraju da budu komercijalizovana, stavljena u funkciju razvoja ne samo privrede, nego društva u cjelini, ali moraju biti i internacionalizovana i više vidljiva", naglasio je Komić. 

On je dodao da u Tebinju postoje smjele ideje, kao što je ideja o instituciji za mlade koji bi tokom godine dolazili u nju, obučavali se, bili dodatno motivisani za razvojne projekte, istraživanje i inovativnost. 

Uz poruku da je znanje razvojna šansa Republike Srpske, Komić je rekao da je ove godine usvojena i Strategija naučnog i tehnološkog razvoja Srpske. 

"Nadam se da će te poruke, upućene ne samo mladima, nego svima onima koji cijene nauku i koji su u vezi sa istraživanjem, razvojem i inovacijama, dati potreban doprinos - da život učinimo boljim, privredu konkurentnijom i da obezbijedimo cjelovit društveni i svaki drugi razvoj Republike Srpske", naveo je Komić. 

Izmijenjena i dopunjena Odluka o komunalnima taksama koju su trebinjski odbornici usvojili na nedavnom zasjedanju, a odnosi se, između ostalog, i na taksu od 500 maraka koju će izdvajati organizatori masovnih skupova, svadbi i koncerata, neće ići na štetu mladenaca, niti će se na taj način povećavati cijene ulaznica za koncerte, tvrde nadležni.

Iako je trebinjska odbornička opozicija odluku protumačila na način da nijedan vlasnik svadbenog salona neće ići na svoju, već na štetu korisnika salona, što je navodno u direktnoj koliziji s ranijom odlukom o stimulisanju novopečenih bračnih parova.

 Janja Ćapin, načelnica Odjeljenja za stambeno-komunalne djelatnosti, to odlučno demantuje.

"Stav Gradske uprave je da će to isključivo morati plaćati vlasnici svadbenih salona, a ne mladenci, što će im biti precizno rečeno na sastanku koji smo s njima zakazali u ponedjeljak", izjavila je Ćapinova. Ona je pojasnila da se ovom odlukom nije željelo ići protiv mladenaca, već naprotiv, da se ovom taksom, kao i povećanjem taksi za vlasnike kladionica, lutrije i uopšte igara na sreću, planira na godišnjem nivou ostvariti dodatnih 200.000 maraka, koje će biti usmjerene na proširena prava iz socijalne zaštite, putnu i komunalnu infrastrukturu, te na ostale vidove pomoći.
 

U Trebinju je, odlukom gradske skupštine, osnovana nova ustanova Ekologija i bezbjednost. Cilj je zaštita životne sredine. Uz to, dio aktivnosti biće usmjeren na bezbjednost i nadzor za očuvanje javne imovine grada, kroz upravljanje sistemom video nadzora. Kroz zaposlenje u novoj ustanovi biće zbrinut dio nasljeđenog viška radnika u gradskoj administraciji.

Zadatak nove ustanova je briga o životnoj sredini u najširem smislu. Zaštita vode, vazduha i zemljišta, ogledaće se u konkretnim poslovima, iniciranju različitih akcija i koordinisanju rada postojećih odjeljenja i ustanova, koji se u svom djelovanju dotiču ekologije.

- Osnivanje ove ustanove predstavlja dodatnu referencu u zaštiti životne sredine i snažan podsticaj razvoju turističke privrede, te poljoprivredne proizvodnje u dijelu koji se odnosi na proizvodnju zdrave hrane - kaže Stevan Bekan, v.d. direktora ЈU za ekologiju i bezbjednost. 

Uz ekologiju, ustanova će se brinuti i o bezbjednosti, odnosno očuvanju javnih površina, a u planu je postavljanje video nadzora.

Na evidenciji Biroa za zapošljavanje u Trebinju trenutno ima 2.778 nezaposlenih, odnosno 260 lica manje u odnosu na isti period prošle godine, a najveći broj onih koji traže posao ima četvrti stepen stručne spreme.

Rukovodilac trebinjske Filijale zavoda za zapošnjavanje Republike Srpske Dragan Popović rekao je da su deficitarna zanimanja profesori matematike, fizike, agronomi, farmaceuti sa licencom, te varioci sa licencama, vozači autobusa, rukovaoci građevinskih mašina, zidari, tesari, armirači. 

Popović kaže da je na birou najviše mašinskih tehničara, tehničara za drumski saobraćaj, turističkih tehničara, ekonomskih tehničara, maturanata Gimnazije, a nakon toga slijede lica sa trećim stepenom stručne spreme - prodavci, konobari, kuvari, bravari. 

"Treća kategorija su nazaposleni sa visokom stručnom spremom i to diplomirani ekonomisti, pravnici, profesori engleskog jezika, diplomirani inženjeri industrijskog menadžmenta, turizma i hotelijersta", kaže Popović. 

On je istakao da su sa svim nezaposlenim obavljeni pojedinačni razgovori kako bi mogli da steknu uvid o njihovim znanjima i vještinama, te da bi mogli nezavisno od stručne spreme da ih zaposle kod poslodavaca koji imaju potrebu za radnicima. 

Što se tiče godina starosti, na evidenciji nezaposlenih najviše je onih od 30 do 45 godina. 

Popović kaže da se 1.772 lica nalaze na evidenciji radi nekih drugih prava, a ne traže zaposlenje. 

"U prošloj godini sa evidenciji biroa Trebinje je brisano 1.073 lica radi zaposlenja, dok je za prvih osam mjeseci ove godine po tom osnovu brisano 671 lice", kaže Popović i dodaje da je najveći broj nezaposlenih lica našao zaposlenje u prerađivačkoj industriji, trgovini, ugostoteljstvu, građevinsrastvu. 

Popović napominje da će ovih dana biti raspisan Javni poziv zapošljavanja u privredi, i da očekuju da će ti biti najveći broj zainteresovanih poslodavaca, odnosno da će se u toj oblasti ove godine zaposliti najviše lica. 

U crkvi Vozdviženja Časnog krsta u selu Prosjek u Bobanima, kod Trebinja, danas je služena Sveta liturgija povodom krsne slave ove bogomolje koja se nalazi u minskom polju i jedini je pravoslavni hram na tom području koji je ostao sačuvan tokom proteklog rata, dok je selo u potpunosti porušeno i spaljeno.

Svetu liturgiju služio je sveštenik Boris Banduka, koji je poručio da je ovo područje svojevrsni krst stradanja srpskog naroda, ali da je čudom Božijim sveti hram ostao netaknut i da danas okuplja narod ovog kraja. 

On je poručio da je crkva u selu Prosjek svojevrstan podgvig za svakog vjernika, jer se do nje dolazi pješke, po tačno utvrđenim kozjim stazama i kroz bespuće kamenjara, s obzirom na to da je riječ o području koje je bilo linija razgraničenja zaraćenih strana tokom proteklog rata. 

Do crkve je i ovoga puta došlo desetak vjernika, koji kažu da im je najljepše izaći na Prosjek i tu, u hercegovačkom kamenjaru, prisustvovati Svetoj liturgiji i primiti Svetu tajnu pričešća. 

U toku posljednjeg rata nije stradalo ni groblje, a nijedan metak ili granata nisu pogodili hram i groblje. 

Mještani kažu da bi rado obnovili kuće, ali da je bez puta to nemoguće. Mine su postavljale obje vojske, a deminiranje terena još nije izvršeno. 

"Uvijek je ovdje bio težak život, ali se niko nikada nije žalio. Naši su se preci mučili, borili, što bi ljudi rekli, za goli život. Bez puta i struje živjelo se sve do posljednjeg rata, a onda su neki ljudi, vjerujući da čine ispravne stvari, porušili selo. Ostala nam je crkva, koja nas okuplja svake godine o Krstovdanu u radosti", priča nekadašnji mještanin Prosjeka Borislav Morić. 

Da bi riješili neke od osnovnih problema u vezi sa crkvom, mještani su sa ocem Bandukom dogovorili formiranje crkvenog odbora, s ciljem da se od nadležnih gradskih vlasti u Trebinju i Ravnom, ali i donatora, traže neophodna novčana sredstva za postavljanje solarnih panela kako bi crkva po prvi put u svojoj istoriji dobila struju. 

Planirana je i rekonstrukcija unutrašnjih zidova, te rekonstrukcija spoljašnjih zidova i zvonika. 

"Do sada smo postavili vrata i zaštitne mreže na prozore. Iznijeli smo i klupu. Redovno kosimo brdski put i groblje, pa to planiramo ponovo na proljeće", navodi Morić. 
 

 Polaganjem cvijeća na Spomenik braniocima Trebinja 1991-96, Gradska boračka organizacija, Udruženje djece poginulih boraca „Nasljeđe“ i Grad Trebinje odali su danas poštu vojnicima Jugoslovenske narodne armije, koji su prvog dana rata na području trebinjske opštine, na današnji datum prije 26 godina, stradali u napadu hrvatskih paravojski.

Predsjednik Gradske boračke organizacije Trebinje Pero Mišeljić podsjeća za Radio Trebinje da je 1. oktobar jedna od najtežih i najtužnijih ratnih priča – u napadu hrvatskih paravojski samo za jedan dan poginulo je 19 vojnika JNA, a među njima i 9 Trebinjaca.

On dodaje da je riječ o pripadnicima Jugoslovenske narodne armije različitih nacionalnosti, koja je tada bila jedina legitimna vojna formacija, te da se sve događalo na teritoriji tadašnje trebinjske opštine – na Ivanici gdje je prvog dana oktobra stradalo osam i potezu Uskoplje – Vukovići gdje je poginulo još 11 vojnika.

Tihomir Petijević je trideset pet godina motorista.

Kao dokaz tome, u ruci drži plastificiranu dozvolu, koja je u bivšoj nam državi, SFRJ, bila isto što i današnja dozvola za „A“ kategoriju. Na njoj piše „Socijalistička republika Bosna i Hercegovina. Opština Trebinje. Potvrda o poznavanju saobraćajnih propisa na putevima za upravljanje biciklom sa motorom, moto-kultivatorom i radnom mašinom. Septembar 1982. godine. Registarski broj 12“. Tu je i crno-bijela fotografija. Tada trinaestogodišnji golobradi dječak, danas porodični čovjek, suprug Tanjin, otac Marijin i Lukin.

Prvi motor kupio je 1981. godine, i vjerovali ili ne, bio je sedmi razred osnovne škole. Motor je bio slovenački „Pony Express” od 49 kubika. Proizveden u pogonima čuvene fabrike bicikla „Rog“ u Ljubljani.

„Kao da ga sad gledam. Crvene boje je bio. Prodao sam bicikl i kupio motor. Razliku u cijeni platio je moj otac“, evocira uspomene Tiho na dane beskrajne sreće podsjećajući na činjenicu da je Trebinje oduvijek imalo kvalitetne motoriste.

„Ne mogu reći da ih je bilo dosta jer je bio ograničen uvoz. U to vrijeme ozbiljni motoristi su vozili domaće, te istočno-njemačke i čehoslovačke motore „Tomos“, „MZ“ i „Java“. Dovijali su se Trebinjci na različite načine u nabavci „jakih mašina“ jer su dažbine prema državi bile ogromne. Npr. ako je cijena motora iz Francuske bila 10.000, isto toliko se moralo platiti državi. Tako da je ekstremno teško bilo doći do ozbiljnog motora“, sjeća se ovaj iskusni motorista da zakon u SFRJ nije išao na ruku pravim zaljubljenicima u dvotočkaše.

 „Pješke“ motorom

Dešavale su se Tihu razne zgode i nezgode tokom tri i po decenije druženja sa motorima. Nikad neće zaboraviti kad mu se na 12 kilometru od Trebinja u pravcu Nikšića pokvario motor. Nije mogao da ga popravi, a mobilnih telefona nije bilo. Zato je smogao snage i polako pješke, pored motora“, stigao u Trebinje.

U to vrijeme, pod platanima, dječaci su se divili, danas nažalost pokojnim – Mišu Šekariću i Mirsadu Habulu – Fisti. Njih dvojica su vozili čuvene marke motora „Jamaha“ i „Honda“, što je u to vrijeme bilo kao da je svemirski brod sletio pod platane.

„Mišo i Fista bi uveče parkirali motore kod Njegoševog spomenika. Otišli ili s djevojkama ili s društvom u obližnje kafiće, a buljuk nas bi okružilo motore i razgoračenih očiju se satima nepomično divio motorima. Bila je to ’81. ili ’82. godina“, s dječačkim oduševljenjem pominje Tiho i danas momke, koji su njemu i njegovoj generaciji bili „moto“ idoli.

Vrlo rano je pokazao želju za kupovinom motora. Pošto je bio maloljetan, tek trinaestogodišnjak, danima je razgovarao sa roditeljima. Sad, kad je i sam otac dvoje tinejdžera, ne može da vjeruje da su pristali da mu kupe motor. Svjestan je, težine te odluke, ali im se od srca zahvaljuje. Jer, da mu nisu oni kupili motor i vodili računa da taj motor, u svakom trenutku, bude tehnički ispravan, te da stekne dozvolu, sigurno bi sjeo na tuđi, a onda, ko zna šta bi bilo.

Čim je napunio 14 godina polagao je vozački ispit i polako počeo da vozi do Lastve, Zubaca, Ubala …, a odakle benzin? „Grebali smo se od roditelja, naravno“, kroz grlen smijeh odgovara i dodaje: „Radili smo fizičke poslove preko Student servisa. Istovar utovar, građevina. Nismo birali posao, samo da imamo novac za benzin i rezervne dijelove“.

Godine 1985. kupio je prvi ozbiljniji motor „MZ“ od 150 kubika, a već 1987. i „Javu“ od 350 kubika. Iste godine je otišao na odsluženje vojnog roka. Novac, koji je dobio od rođaka i prijatelja, u cjelosti sačuvao je i poslije odsluženog vojnog roka, kupio je dodatnu opremu za taj motor.

Staricu Samiju Ramić obradivali su neočekivani gosti, rijetki koji navraćaju u njen dom do kojeg se stiže samo pješke, kozjim stazama, u selu Lomači na Trebinjskim brdima.

Nisu došli praznih ruku.

Pomoć u hrani i drugim životnim namirnicama obezbijedio je Grad Trebinje, u saradnji sa Centrom za socijalni rad i trebinjskim Crvenim krstom, a na inicijativu Savjeta mjesne zajednice Zasad, čiji je predsjednik danas uručio pomoć starici, stigavši uz pomoć vatrogasaca do njenog domaćinstva teško prohodnim terenom.

 „Ona je tokom ljeta ostajala i bez vode, a samim tim je i njena stoka odlazila od kuće tražeći vodu po okolnim selima. Njen glavni problem je štala koja je u veoma lošem stanju i ona se nada da će joj se pomoći. Savjet MZ Zasad će u narednom periodu svakako biti u kontaktu sa gospođom Samijom, uskoro će je ponovo obići i nastojati da joj pomogne koliko bude mogao“, kažu inicijatori akcije.

 Grad Trebinje jedina je lokalna zajednica u Republici Srpskoj koja u cijelosti finansira treću vantjelesnu oplodnju parova koji imaju problem sa sterilitetom, a zahvaljujući sredstvima koja se izdvajaju iz Fonda solidarnosti, četiri para su već iskoristila ovu mogućnost.

Snežana Misita, predsjednik Udruženja porodica sa problemom steriliteta "Bebe", koje djeluje na području istočne Hercegovine, uručila je danas gradonačelniku Trebinja Luki Petroviću zahvalnicu za nesebičnu pomoć koju Gradska uprava pruža parovima sa problemom steriliteta, dajući im mogućnost da se ostvare kao roditelji. 

"Neizmjerno smo zahvalni gradonačelniku što je prepoznao naš problem i odlučio da sredstva iz Fonda solidarnosti usmjeri na adrese majki i, ne uslovljavajući ih starosnom granicom, unese sreću u njihove živote", rekla je Misita. 

Ona je navela da od četiri para koja su u posljednje vrijeme iskoristila sredstva Fonda solidarnosti, dvije žene su već ostale trudne. 

Misita je istakla da jedna vantjelesna oplodnja u Češkoj, gdje idu ovdašnji parovi, košta 4.600 evra, s tim da, ukoliko tada ne uspiju, imaju pravo na još dva pokušaja, i to po cijeni od 1.000 evra. 

"Bračni parovi bez podrške Gradske uprave ne mogu samostalno da odu na vantjelesnu oplodnju jer to košta od 5.500 do 15.000 KM, u zavisnosti od toga sa kojim problemom se suočavaju", naglasila je Misita. 

Ona kaže da u Udruženje na nivou grada Trebinje ima 117 porodica, odnosno imaju 51 bebu i devet trudnica. 

Misita je dodala da rad Udruženja podržavaju i opštine Bileća i Nevesinje, te izražava nadu da će se na njih ugledati i Gacko, Berkovići i Ljubinje. 

Trebinje će od danas do petka, 6. oktobra, biti domaćin Drugog međunarodnog simpozijuma o voćnim kulturama u zemljama na putu svile „Voće za budućnost”.

Pod pokroviteljstvom Međunarodnog društva za hortikulturne nauke, simpozijum organizuje Hortikulturno naučno društvo Bosne i Hercegovine, uz podršku Instituta za genetičke resurse Univerziteta u Banjoj Luci, Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci i Naučnog voćarskog društva Republike Srpske.

U organizaciji kažu da je simpozijum izuzetna prilika za sticanje novih znanja o voćkama, koja će sigurno doprinijeti razvoju voćarstva u Bosni i Hercegovini, gdje, s obzirom na prirodne resurse i povoljne klimatske uslove, postoje veliki potencijali za rast i unapređenje.

Otvaranje simpozijuma uz koktel dobrodošlice zakazano je večeras u 18 časova u Vinskoj galeriji „Vukoje“, a do petka, 6. oktobra, u hotelu „Leotar“ planirana su predavanja i prezentacije iz oblasti uzgoja voćarskih kultura, te obilazak vinarija, vinograda i zasada voća, te kulturno-istorijskih spomenika hercegovačke regije.

Grupa zaljubljenika u staru njemačku vestern kinematografiju boravi ovih dana u Trebinju.

Njemački entuzijasti tragaju za lokacijama, svjedočanstvima učesnika, fotografijama i predmetima sa snimanja filmova nastalih po popularnim književnim djelima Karla Maja, za čije scene su šezdesetih godina prošlog vijeka često korišćeni trebinjski „vestern“ pejsaži.

„Znamo da je između 1963. i 1968. godine nekoliko filmova snimljeno na ovom području.  Filmovi o Vinetuu, njih četiri, su snimani ovdje. Takođe i drugi filmovi iz kinematografije Zapadne, a kasnije i Istočne Njemačke, koristilo je ovo područje za snimanje dijela scena, a po mom mišljenju, to se odnosi bar na polovinu filma koji su snimani u ovo vrijeme“, kaže za Radio Trebinje Štefan fon der Hajden, novinar koji za njemačke magazine piše članke na temu filmova snimljenih po romanima Karla Maja.

Petočlana ekipa u Trebinju boravi tri dana u obilasku terena u Popovom polju, Zupcima i drugim „filmskim“ lokacijama na području Trebinja.

„Nakon 50 godina bilo je teško naći ta mjesta gdje su snimani filmovi. Umnogome se promijenio krajolik, poput rijeke čije su obale u međuvremenu betonirane, vegetacija je na nekim lokacijamaznačajno izmijenjena, ali ima i pejsaža koji su potpuno isti kao i na snimcima od prije pola vijeka. Bio sam veoma impresioniran kada sam to vidio“, kaže Fon der Hajden.

On dodaje da su filmski projekti u to vrijeme iziskivali aganžman i velikog broja statista, zbog čega vjeruje da je mnogo ljudi iz Trebinja i okoline bilo dio filmske ekipe.

Ugostiteljski objekat „Tvins“, vlasništvo Zdravka Ćurića, u Ulici Desanke Maksimović u našem gradu, našao se na meti lopova.

Policiji je provala prijavljena u 7 časova i 10 minuta, potvrđeno je za Radio Trebinje u Policijskoj upravi Trebinje.

Nakon uviđaja, koji su završili pripadnici trebinjske policije, konstatovano je da je otuđeno više predmeta iz objekta, a šteta će biti utvrđena nakon pisane izjave vlasnika.

 Grad Trebinje prepoznaje potrebe starijeg stanovništva i nastoji da im pružanjem različitih vidova pomoći omogući zdraviji i lagodniji život, rekao je danas u Trebinju gradonačelnik Luka Petrović, prilikom obilježavanja 10 godina rada Dnevnog centra koji djeluje pri Centru za socijalni rad.

Petrović je istakao da Gradska uprava nikada nije odbila nijedan zahtjev za pružanje pomoći, naglašavajući da će tako činiti i ubuduće, jer gradska vlast i služi da bi prepoznala potrebe ove kategorije stanovništva. 

Navodeći da su vrlo važni druženje i komunikacija među starim licima, Petrović je rekao da su u toku pregovori sa opštinom Višegrad i "Hidroelektranama na Drini" o razmjeni penzionera, odnosno o tome da na nekoliko dana ovdašnji penzioneri idu u "Vilinu vlas", a višegradski dođu u Trebinje. 

"Nastojaćemo da organizujemo i druge izlete, da bi naši stariji građani bili što zadovoljniji i da znaju da neko brine o njima", rekao je Petrović, pozdravljajući okupljene na svečanosti. 

Menadžer za socijalne usluge u Centru za socijalni rad Željka Varaga rekla je da je osnovni cilj Dnevnog centra poboljšanje kvaliteta života starih osoba, napominjući da je on ostvaren i da se osnivanje centra u potpunosti pokazalo kao opravdano. 

"Dnevno zbrinjavanje starih osoba odvija se u partnerstvu Centra i Kola srpskih sestara. Osnovna djelatnost Dnevnog centra je dnevni boravak u okviru kojeg se odvijaju radnookupacione aktivnosti prema željama korisnika, psihosocijalna podrška starim osobama, zdravstveno prosvjećivanje, kreativne aktivnosti, kao i pojedinačni i grupni rad sa korisnicima", navela je Varaga. 

Ona je podsjetila da je na početku otvaranja Centra usluge koristilo 20 korisnika, da bi u prošloj godini usluge svakodnevno u prosjeku koristilo 30 starih osoba, uglavnom žena. 

Povodom Nedjelje djeteta, u Gradskoj upravi Trebinja gradonačelnik Luka Petrović danas je upriličio prijem za mališane iz našeg grada, učenike osnovnih škola i djecu iz trebinjskih vrtića.

Uz himnu RS, prigodne recitacije i pjesmu danas je protekao prijem za trebinjske mališane koji je upriličio gradonačelnik Luka Petrović sa najbližim saradnicima. Gradonačelnik je mališanima uručio i prigodne poklone, a oni su se zahvalili na najljepši način, pjesmama i recitacijama.

Načelnik Odjeljenja za društvene djelatnosti grada Trebinja Zoran Milošević, u obraćanju novinarima nakon sastanka je rekao da je opredjeljenje da su porodica i djeca na prvom mjestu i po svaku cijenu, jer je to naš glavni zalog budućnosti. U ovogodišnjoj manifestaciji, koja se održava pod sloganom „Dječiji svijet – moj svijet“ učestovaće djeca iz svih trebinjskih vrtića i igraonica, učenici osnovnih i muzičke škole, članovi Udruženja „Sunce nam je zajedničko“ i radnici Centra za socijalni rad.

U zgradi „Vodovoda“ i „Komunalnog“ danas je otvorena zajednička blagajna dva preduzeća.

Spaso Radović, direktor trebinjskog „Vodovoda“, kaže da je zajednička blagajna osmišljena prvenstveno da bi se izašlo u susret potrošačima, koji će sada na jednom mjestu i bez provizije moći da izmiruju sve račune za vodu i smeće.

Blagajna u prizemlju zgrade „fizički“ će posebno olakšati obaveze korisnika usluga AD „Komunalnog“, jer su ranije račune za odvoz smeća Trebinjci plaćali na spratu objekta.

„Stariji sugrađani su ranije imali problem prilikom plaćanja naših usluga jer je penjanje uz stepenice za njih bilo zaista naporno“, kaže direktor „Komunalnog“ Nedeljko Lambeta.

Prije rekonstrukcije prostorija za zajedničku blagajnu završeni su i radovi na kompletnoj obnovi fasade na zgradi „Vodovoda“ i „Komunalnog“, a sve radove, ukupne vrijednosti oko 20 hiljada KM, finansirala su dva preduzeća iz vlastitih prihoda.

Ako je suditi po onome što smo danas zatekli Popovo polje bi se komotno moglo zvati Pusto polje. Nepregledna površina zjapi skoro prazna. Ništa ovo za Hercegovinu ne bi bilo čudno da ovo nije najplodnija zemlja na Balkanu. Sve što se zasadi, nikne i daje vrhunske proizvode.

"Trenutno imamo oko 350 hektra pod zasadima. Polovina od toga je pod zasadima jabuke, druga polovina su stone i vinske sorte grožđa, imamo takođe trešnju i kivi jedan mali zasad", kaže Dragiša Bašić, AD Popovo Polje.

Ovakvi primjeri u Popovom polju mogu se izbrojati na prste jedne ruke kao što se mogu izbrojti i kuće u kojima neko živi. Popovo polje prostire se od Trebinja do Ljubinja, nekada se ovdje sve obrađivalo, a danas malo ko hoće da se uhvati motike.

Duž cijelog Popovog polja nalazi se nepregledan niz napuštenih sela. Na ovom lokalitetu prema posljednjem popisu živi manje od 300 stanovnika, ipak u stvarnosti ta cifra je duplo manja.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je da bi položaj Srba u Mostaru mogao biti bolji i da treba u miru i bez politikantstva riješiti ravnopravnost srpskog naroda u tom gradu.

On je istakao da ovih dana punu pažnju izaziva status srpske zajednice u Mostaru, te dodao da se samo zajednički može napraviti veliki iskorak. 

Govoreći o položaju Srba u Mostaru, Čović je rekao novinarima u Trebinju da bi on mogao biti bolji, kao i svih žitelja na tom području. 

"Mislim da Mostar ima veliki problem što posljednjih pet-šest godina stagnira u tom razvoju, a puno elemenata koji su ga nekada krasili danas nedostaje", istakao je on dodajući da je Mostar nezamisliv bez srpskog naroda kao dijela grada, baštine, koja je zajednički građena vijekovima. 

Čović je danas u Trebinju razgovarao sa Njegovim preosveštenstvom vladikom zahumsko hercegovačkim i primorskim Grigorijem o pitanjima crkve i saradnji na području Mostara. 

"Drago mi je razgovarati sa prijateljem /vladikom/ Grigorijem jer zajedničkim temama već odavno upotpunjujemo jedan drugog u nastojanjima da spojimo ono što se vremenom nepotrebno razdvojilo", naglasio je Čović. 

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović poručio je danas nakon sastanka sa gradonačelnikom Trebinja Lukom Petrovićem da mu je obaveza i da će aktivno raditi na uspostavljanju boljih odnosa ovog grada sa gradovima u regionu.

Čović je nakon sastanka u Gradskoj upravi u Trebinju istakao da je sa gradonačelnikom razgovarao o položaju Trebinja, kako ga učiniti još privlačnijim i ugodnijem mjestom za življenje. 

On je rekao da je svima u interesu da se stvori dobra klima koja će vrijeme iz prošlosti ostaviti za istoriju, a otvoriti vrata za mlade ljude i budućnost. 

"Vrata Dubrovnika prema kontinentu su preko Trebinja otvorena i tu će biti potrebno malo više pažnje da bi prošlo vrijeme ostavili iza sebe. Ono se neće zaboraviti, ali moramo gledati naprijed da bismo nastavili normalno da živimo", rekao je Čović. 

On je poručio da ima jasnu obavezu oko toga i da na tome radi.