Nаkon što su ispunili sve neophodne zаkonski propisаne uslove, predstаvnici kompаnije „Bingo“ posjetili su dаnаs Grаdsku uprаvu Trebinje i sаstаli se sа grаdonаčelnikom Slаvkom Vučurevićem.

„Rаdovi nа grаdnji ovog znаčаjаnog privrednog subjektа počeli su dаnаs, а zаvršni rаdovi plаnirаni su zа 15. septembаr ove godine“, istаkаo je nаkon sаstаnkа grаdonаčelnik Trebinjа Slаvko Vučurević.

Gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević potpisao je danas ugovore o dodjeli granta građanskim udruženjima i dodjeli sredstava za Projekte aktivnosti u lokalnoj zajednici - PAZ.

Ukupna doznačena sredstva za projekte aktivnosti u lokalnoj zajednici za 2015. godinu iznose 20.000,00 KM, dok su za građanska udruženja planirana sredstva u vrijednosti od 10.000,00 KM.

Udruženje dijabetičara je uz podršku kompanije Apomeical d.o.o. iz Sarajeva obezbijedilo besplatnu podjelu 350 aparata za mjerenje šećera u krvi sa pripadajućim trakicama za osobe oboljele od šećerne bolesti koje nemaju aparat.

Kompanija Apomedical je donirala Udruženju dijabetičara Trebinje i značajnu količinu trakica za mjerenje šećera u krvi za aktivnosti u Projektu " Dani borbe protiv dijabetesa u Trebinju".

U Beogradu je večeras otvorena izložba „Prebilovci“, koja svjedoči o zločinu ustaša 1941. godine kada su ubili 850 Srba od ukupno 1.000 stanovnika tog srpskog sela u Hercegovini, koje, prema istraživanju japanskog lista „Asahi šimbun“, predstavlja najstradalnije selo u Drugom svjetskom ratu u Evropi.

Izložbu je blagoslovio NJegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, koji je na svečanom otvaranju istakao da je ona važna, jer se događa u Beogradu „gdje postoji mnogo ljudi koji još ne znaju da postoje Prebilovci sa takvom ranom, ali i sa takvom snagom života koju oni u sebi nose“.

„Vjera ljudi u život, koji su živjeli u Prebilovcima je nevjerovatna, i onda kada su 1945. izašli iz rata i nastavili da žive i sada, poslije posljednjeg rata kada su nastavili da žive. Ta crkva, koja je prosto vaskrsla iz kostiju, možda je nešto najljepše što se dogodilo makar u našoj eparhiji u posljednjih mnogo stotina godina“, rekao je vladika Grigorije.

Predsjednik Srpskog nacionalnog društva „Prebilovci“ Milenko Jahura rekao je da su Prebilovci, prema istraživanju japanskog lista „Asahi šimbun“ najstradalnije selo u Evropi u Drugom svjetskom ratu.
On je istakao da je, prema nalazu državne komisije, iz Prebilovaca stradalo 850 od ukupno 1.000 Srba.

Med sa područja istočne Hercegovine najkvalitetniji je u okruženju, jer pčele uzimaju nektar sa 99 odsto biljne paše koja obiluje sa više od 300 vrsta ljekovitog bilja, izjavio je danas predsjednik Udruženja pčelara istočne Hercegovine Obrad Ninković.

On je novinarima u Trebinju rekao da kvalitet ovog meda dokazuju mnogobrojne medalje i najviša priznanja osvojena na domaćim i međunarodnim sajmovima.

Ninković kaže da pčelari, kojih je na ovom području oko 500, cijene svoj med i trud oko pčela, pa se zato i ne odlučuju za izvoz, jer su male cijene.

"BiH je dobila sertifikat sa izvoz meda, ali hercegovački med ima najvišu cijenu, tako da pčelari svoj trud ne žele dati za male pare i to im se ne isplati", istakao je Ninković i dodao da je cijena hercegovačkog meda po kilogramu 18 KM i da je 20 do 30 odsto skuplji od meda iz okruženja.

On je ukazao da na tržištu ima dosta patvorenog med, te istakao da bi u Hercegovini bio manjak meda na tržištu ukoliko bi se suzbila prodaja patvorenog meda za 20 do 30 odsto.

Trebinjski pčelar Slobodan Barzut je istakao da pčelari sa ovog područja imaju ograničene količine meda i izrazio nadu da će u "nekom skorom vremenskom periodu pčelarska zadruga `Žalfija` iz Trebinja doći u poziciju da obezbijedi značajne količine meda i ostvari dobru cijenu".

Juče su predstаvnici Univerzitetа „Andrej Sаgunа“ iz Konstаnce (Universitatea „Andrei Șaguna”), prof.dr Aurel Pаpаri, predsjednik Uprаvnog odborа ovog univerzitetа i prof. dr Adrijаn Kristijаn Pаpаri, rektor, posjetili su dаnаs Fаkultet zа proizvodnju i menаdžment. Gosti iz Konstаnce su upoznаti sа orgаnizаcijom studijskih progrаmа nа nаšem fаkultetu i rаdom lаborаtorijа.

Povodom posjete Ministrа spoljnih poslovа u Sаvjetu ministаrа BiH Igorа Crnаdkа, koji je dаnаs borаvio u rаdnoj posjeti Trebinju, grаdonаčelnik Trebinjа Slаvko Vučurević rekаo je dа su nа sаstаnku rаzmаtrаni nаčini nа koje Ministаrstvo spoljnih poslovа može dа pomogne Trebinju kаo lokаlnoj zаjednici u širenju mreže kontаkаtа i zаdobijаnju podrške inostrаnih orgаnizаcijа koje podržаvаju rаzvojne projekte u BiH.

"Gospodin Crnаdаk može dа nаm pomogne u implementаciji nаših idejа kаo ministаr spoljnih poslovа kod određenih međunаrodnih fondovа i investitorа i dа porаdi, što je ministаr sа zаdovoljstvom prihvаtio, nа predstаvljаnju Hercegovine i Trebinjа kаo jedne destinаcije sа povoljnim okruženjem".

On je dodаo i dа je sа ministrom rаzgovаrаo o nаčinimа uspostаvljаnjа boljih međususjedskih odnosа, prvenstveno sа susjednim Dubrovnikom, s obzirom dа Grаd Trebinje imа tendenciju ubrzаnog turističkog, kulturnog i privrednog rаzvojа.

"Već smo svojom strаtegijom zаcrtаli dа Trebinje sа svojim prirodnim potencijаlom morа dа bude, s jedne strаne prirodnа bаštа zа Dubrovnik i Boku Kotorsku, а sа druge jednа primаmljivа turističkа destinаcijа zа goste koji borаve u ovim turističkim destinаcijаmа", rekаo je Vučurević.
Već u mjesecu septembru ministаr Crnаdаk će u Strаzburu predstаviti Trebinje kаo lokаlnu zаjednicu sа izuzetnom perspektivom zа rаzvoj, gdje će Ministаrstvo spoljnih poslovа omogućiti dа Trebinje dobije svoj izložbeni štаnd, kаko bismo nаš grаd što kvаlitetnije predstаvili u diplomаtskom srcu Evrope - rekаo je medijimа grаdonаčelnik Trebinjа.

Ministаr Crnаdаk je izrаzio zаdovoljstvo zbog posjete Trebinju i rаdnog sаstаnkа sа grаdonаčelnikom Vučurevićem. On je rekаo dа će Ministаrstvo spoljinih poslovа podržаti projekte Trebinjа i sve konstruktivne ideje koje su usmjerene premа međunаrodnim orgаnizаcijаmа.

Kаo drugu vаžnu stаvku o kojoj je dаnаs bilo riječi, Crnаdаk je izdvojio rаzgovor sа grаdonаčelnikom vezаno zа odnos Dubrovnikа i Trebinjа.

" Zаjednički je interes Hrvаtske, Bosne i Hercegovine i Republike Srpske dа Trebinje i Dubrovnik u budućnosti budu bliži jedno drugom, dа budu otvoreni jedno premа drugom i dа budu bolje povezаni. Mi ćemo zаistа pokušаti dа zаjednički nа tome rаdimo, jа ću komunikаciju dа držim otvorenom, а idejа je dа se što više kreću i ljudi i robe. Jednostаvno, Trebinje je grаd koji je potpuno otvoren, koji trebа dа iskoristi sve ove pogodnosti koje imа zа veliki broj turistа koji dolаze u Dubrovnik, i mislim dа će imаti veliku korist od jednog ovаkvog otvаrаnjа", rekаo je dаnаs ministаr Crnаdаk, nаglаsivši i dа se tu rаdi o jednom sаvremenom trendu uspostаvljаnjа dobrih odnosа koji je opšteprisutаn u sklopu šire ideje povezivаnjа.

Crnаdаk je dаnаs pozvаo i ostаle lokаlne zаjednice dа iskаžu zаinteresovаnost i uzmu učešće u dogаđаjimа koji će prаtiti predsjedаvаnje BiH Sаvjetom Evrope u Strаzburu u cilju vlаstite promocije u Evropi.

U tom smislu, Crnаdаk je podvukаo dа je dаnаs sа grаdonаčelnikom Trebinjа rаzgovаrаo i o mogućnosti dа Grаd Trebinje, tokom zаsjedаnjа Kongresа regionаlnih i lokаlnih vlаsti Sаvjetа Evrope u Strаzburu, imа svoju prezentаciju pod rаdnim nаzivom "Dаni Trebinjа u Strаzburu" u okviru koje će Trebinje moći prezentovаti svoje turističke, kulturne, privredne kаpаcitete i mogućnosti.

"S obzirom nа to dа je jedаn od prioritetа nаšeg predsjedаvаnjа Sаvjetom Evrope interkulturni dijаlog i promocijа kulture, mislim dа će to biti dobrа šаnsа dа se spoji ugodno s korisnim i dа nа ovаj nаčin nаše lokаlne zаjednice, u ovom slučаju Trebinje, а pozivаm i sve ostаle zаjednice, imаju koristi u smislu kvаlitetne promocije tokom nаšeg predsjedаvаnjа", istаkаo je dаnаs ministаr Crnаdаk.

Srednje škole veoma rijetko obrazuju odgovarajuće kadrove za realni sektor, odnosno za privredu, zbog čega je neophodno da mladi ljudi shvate da nije sramota upisati neki od zanata i na taj način ostvariti najkraći put do zaposlenja, rekli su danas u Trebinju predstavnici Republičke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća.

Na predstavljanju programa za jačanje praktične nastave u školama "Prilika plus", koji provodi ova agencija, istaknuto je da se ovaj projekat odnosi na mogućnosti učešća privrede u kreiranju praktične nastave u srednjim stručnim školama.

Direktor Republičke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća Marinko Đukić istakao je da projekat sa 9.815.000 KM finansira Vlada Švajcarske, a da ga provodi Agencija.

On je naglasio da je cilj projekta da se u preduzeća uvede što više praktične nastave kako bi polaznici srednjih škola stekli određena praktična znanja i da bi odmah bili spremni za radna mjesta nakon završenog školovanja.

"To je dugotrajni proces koji će u narednom priodu tek biti prepoznat, ali na ovaj način želimo da utičemo na mlade ljude da shvate da nije sramota biti konobar, kuvar, varilac, tesar i baviti se sličnim zanatima, jer oni sa tim zanimanjima mogu da ostvare najkraći put do zaposlenja", istakao je Đukić.

On je dodao da bi, sa druge strane, preduzetnici bili motivisani da primaju srednjoškolce na obuku, jer bi dobili gotove majstore koji mogu odmah da počnu da rade bez dodatnih usavršavanja.

Osnovna škola /OŠ/ "Sveti Vasilije Ostroški" iz Trebinja prva je u istočnoj Hercegovini koja je započela realizaciju projekta druženja učenika sa vršnjacima iz škole iz druge zemlje, a učenici bi kroz kampove zajednički učestvovali u nastavnim, vannastavnim i rekreativnim aktivnostima.

Nakon završenog projekta i zahvaljujući donaciji sva informatička oprema, druga nastavna pomagala i sportska oprema koja bude nabavljena za ove potrebe ostaće školi, tako da će ova obrazovna ustanova biti jedna od najopremljenijih u regiji.

Osnovna škola "Sveti Vasilije Ostroški" dobiće 96.000 evra, a vrijednost ukupnog projekta je 194.000 evra, koji finasira EU kroz IPA Program prekogranične saradnje BiH - Crna Gora.

Direktor OŠ "Sveti Vasilije Ostroški" Dragan Mrdić rekao je danas novinarima da će ova škola sarađivati sa OŠ "Dušan Obradović" sa Žabljaka i da projekat predviđa četiri kampa, od kojih će dva biti održana u Trebinju i po jedan u Herceg Novom i na Žabljaku.

On je dodao da je planirano da bude uključeno što više djece i to školaraca šestih, sedmih i osmih razreda, napominjući da će prvi kamp biti održan u Trebinju početkom oktobra.

"Predvidjeli smo radionice iz tri nastavna predmeta - hemija, bilogija, fizika i meteorologije, koje će biti održavane u prijepodnevnim časovima, a vodiće ih nastavnici ili eminentni stručnjaci iz tih oblasti, dok će popodne biti organizovana sportska i druga takmičenja", istakao je Mrdić.

On je dodao da je predviđeno da se nabavi cijeli set informatičke opreme, odnosno veliki broj računara, laptopa, "pametnih tabli", kao i sportske opreme i da će sve to nakon završetka kampa ostati školi na korištenje.

Asistent menadžera Nevenka Ninković precizirala je da je tokom prvog kampa u Trebinju, između ostalog, planirana posjeta kulturno istorijskim znamentostima-pećini Vjetrenica, manastirima, Mrkonjićima - rodnom mjestu Svetog Vasilija Ostroškog.

"U drugom kampu u Trebinju, ali i u Herceg Novom uključena su djeca sa posebnim potrebama, a sve aktivnosti prilagođene su njihovim potrebama, i akcenat je stavljen na njihovu socijalizaciju i druženje sa vršnjacima", napomenula je Ninkovićeva.

Bračni par iz Holandije Evert i Monik van Segelen (Monique Seggelen) odavno su zaljubljeni u Trebinje, a u gradu na Trebišnjici su se i vjenčali 2008. godine. Kako kažu, u tom gradu će ostati zauvijek jer su naložili da, kada umru, njihov pepeo bude prosut u Trebinju.

U Trebinje su prvi put došli sasvim slučajno prije 12 godina s prijateljem i tu ostali punih osam godina.

- Grad je zaista divan. Koliko ga volimo, a i ljude i život ovdje, govori i činjenica da smo svoju ljubav krunisali brakom baš u Trebinju 2008. godine. Za tu priliku iz Holandije je doputovalo 30 naših prijatelja, a bilo je i dosta Trebinjaca na svadbi - ističe Evert.

Poslovičnu trebinjsku užurbanost ovih dana dodatno će ubrzati i filmadžije, ekipa filma "Na mliječnom putu" proslavljenog režisera Emira Kusturice.
Teško je doći do izjave jer su svi za sada poprilično "zakopčani". Očekuje se da će u subotu doći i režiser Emir Kusturica, a po svoj prilici u ponedjeljak dolazi i Monika Beluči.

Prema riječima asistenta režije Bobana Dedejića, po Kusturičinom dolasku javnosti će biti saopšten tačan plan nastavka snimanja. U Trebinje je već stigao glavni scenograf filma Goran Joksimović zajedno sa scenografskim timom.

Kameno selo Uvjeća je trenutno, po svemu sudeći, bivša lokacija, a u centru pažnje biće imanje Radovana Orbovića na Klobuku, u blizini Trebinja. Tu je već odavno sagrađen i objekat željezničke stanice sa bunarom i pratećim staničnim objektima. Ne baš užurbano, ali i ovdje se posao poprilično zahuktava.

Podsjetimo, glavna uloga u ovom filmskom ostvarenju pripala je svjetskoj divi Moniki Beluči, koja je prošle godine boravila u našem gradu, a ozbiljnije uloge dobili su i Sloboda Mićalović, Sergej Trifunović i Miki Manojlović.

Monika Beluči u novom filmu Emira Kusturice igra djevojku u koju je on zaljubljen. Usred rata njih dvoje pokušavaju da sačuvaju svoju ljubav i živote pa neprestano bježe. E, upravo takvim scenama obilovao je dosadašnji dio snimanja. Kusturica i Monika su snimali u zapadnoj Hercegovini, između ostalog, u selu Veljacima kod Ljubuškog na prelijepim slapovima Koćuša.

Film "Na mliječnom putu" Kusturica snima prema priči "U zmijskom zagrljaju" iz svoje knjige "Sto jada". Poznati režiser odlučio je da ovog puta ekranizuje vlastitu priču, oživljavajući u Trebinju i okolini neobičnu ljubavnu priču s mnogo metafora i lokalne mitologije, u kojoj centralno mjesto zauzimaju prelijepa Monika Beluči i zmije koje piju mlijeko.

-U Osnovnoj školi /OŠ/ "Sveti Vasilije Ostroški" danas je prezentovan omot proizvoda "Svislajon" Trebinje čiji dizajn su osmislili učenici ove obrazovne ustanove.

Grupa od osam učenika likovne sekcije je, u okviru projekta "Preduzetništvo kao ključna kompetencija", prethodnih nekoliko mjeseci aktivno radilo i crtalo, a najbolji radovi ovih učenika prezentovani su na omotu.

Direktor škole Dragan Mrdić pojasnio je da su izabrali kompaniju "Svislajon" koja im je izašla u susret i dala prostora da djeca pokažu svoju kreativnost i da osmisle dizajn nekog njihovog proizvoda koji je nazvan "Moja užina".

"Omot proizvoda je vrlo interesantan i zanimljiv, a na njemu se, osim različitih crteža, nalaze i imena učenika, a upisana je i poruka od poznatih književnika i naučnika", istakao je Mrdić i dodao da je ovo prilika da djeca kroz slatko zadovoljstvo lako nauče i poučne izreke i misli.

Tehnolog "Svislajona" Trebinje Marija Mujičić istakla je da je riječ o vaflu s euroblokom od 50 grama i da je ova firma izašla u susret dječici da pakovanje bude onako kako su oni osmislili, te istakla da se proizvod može naći u njihovim prodajnim objektima.

Grаdonаčelnik Trebinjа Slаvko Vučurević uputio je dаnаs pismo CJB Trebinje povodom ubistvа sugrаđаninа Mаrkа Đerićа. Pismo prenosimo u cjelosti:

"Mučko ubistvo nаšeg sugrаđаninа Mаrkа Đerićа, koje se dogodilo prije pet dаnа, uznemirilo je grаđаne Trebinjа i regionа. Ugаšen je jedаn mlаdi život, unesrećenа jednа porodicа.

Apelujemo nа sve nаdležne orgаne i institucije, а prije svegа nа Centаr jаvne bezbjednosti i Okružno tužilаštvo, dа ovo brutаlno ubistvo rаsvijetle do krаjа i što prije.

Molimo Vаs dа preduzmete sve potrebne аktivnosti, u okviru svojih ljudskih i tehničkih resursа, kаko bi se istinа što prije sаznаlа i kаko bi prаvdа bilа zаdovoljenа.

Trebinje postaje stranim državljanima sve interesantnija destinacija za život.
Kupuju se placevi, kuće, stanovi. Neki od njih se odlučuju da budu i stanovnici grada na Trebišnjici. Trenutni je trend da Rusi prodaju svoje nepokretnosti u Crnoj Gori, kupuju u Trebinju i doseljavaju se.

Za kupovimu nepokretnosti u Trebinju, cijene nisu prepreka. U posljednje vrijeme sve je više Rusa koji su zainteresovani, ne samo da kupe neki stambeni objekat ili plac, već i da se nasele u Trebinju.

Bračni par Andrej Dječanka i Anastasija Astahova, kupili su nekadašnji motel Jazinu, u trebinjskom prigradskom naselju Lastva. Ovi lastvanski Rusi stigli su iz Moskve, kako kažu, iz centra tog grada.

„Moj otac je živio i radio u Sarajevu. Pred kraj života mi je pokazao ovaj grad. To je bio posljednji put da smo zajedno putovali. Tada sam poželio da napravim ovdje nešto. Prvo sam kupio kuću, za sebe i za svoju porodicu, i sad ovdje hoću da napravim neki posao“, kaže Andrej Dječanka.
„Ovo je fino mjesto za uživanje i život. Sve je blizu, nema gužve, dobra je hrana. Najvažnija stvar, a to je i meni najvažnije, jeste da je sigurno. Sigurno je za djecu, za žene, sigurno je za ljude koji dođu“, dodaje Anastasija.

Kvadrat zemljišta u centru Trebinja je 100 eura, na periferiji i van grada kreće se oko 20 eura, dok je vrijednost stambenog prostora u novogradnji između 700 do 900 eura. Zainteresovanost je sve veća, kaže Vaso Milić, vlasnik agencije za trgovanje nepokretnostima.

„Sve je više Rusa koji prodaju nekretnine u Crnoj gori, sele se u RS, najviše u Trebinje, a obilazili smo ovih dana dio Vrbnice na Zelengori, na nadmorskoj visini 1.200 metara, jer to je prava klima za ljude sa astmom. Vjerovatno će se dio njih odlučiti i na veće količine zemlje i dovesti svoje sunarodnike", procjenjuje Milić.

Ljudi su broj jedan

Andreju i Anastasiji na početku, dok su se privikli, bilo je teško, jer treba veliki grad kao što je Moskva zamijeniti mjestom u kojem život teče polako.

„Ja sam sretan i zadovoljan što sam došao. Broj jedan u Trebinju su ljudi. Super grad, super klima, sve", konstatuje Andrej.

Dana 29.05.2015. godine na Fakultetu za proizvodnju i menadžment održana je prezentacija Vikimedija Srbije na temu: “ Vikimedija Srbije – promocija u Republici Srpskoj“.

Vikimedija Srbije je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje, čiji su ciljevi promocija i podržavanje stvaranja, sakupljanja i umnožavanja slobodnog sadržaja na srpskom jeziku isključivo na neprofitan način, kao i ideje da svi ljudi imaju jednak pristup znanju i obrazovanju.

Udruženje je registrovano u Srbiji i djeluje kao jedini zvanični ogranak Vikimedije u Srbiji.

Baba Mara's Place je po svemu posebno mjesto, a prije svega po zanimljivoj priči o gradnji, odnosno ideji jednog čovjeka koji je rekao "ne“ lagodnom životu u "civilizaciji“. Taj čovjek je Boško Providžalo, rođeni Trebinjac, koji je svoj životni put nastavio u Lucernu, u opjevanoj zemlji Švicarskoj.

Trebinjac odricanjem od lagodnog života ostvario san (FOTO) Izvor: Irfan Redžović
Iako je živio svuda, od SAD-a, preko Afrike i Južne Amerike, do Evrope, spletom okolnosti je odlučio, barem privremeno, skrasiti se u Dobromanima.
Dobromani?

To je staro, lijepo, zanimljivo i, nažalost, skoro pusto selo na pola puta između Trebinja i Ljubinja, "uglavljeno" u brda iznad Popovog polja, gdje uspijeva samo kamen i - Boško i Iva. Iva je Boškova supruga, ona koja, vjerovatno, nosi najveći organizacijski teret, odnosno, tek će ga nositi. Boško je prije malo više od decenije naslijedio staru kamenu kuću i štalu od svojih predaka. No, kako je sve bilo zapušteno, urušeno i oronulo, trebalo je imati petlju i, naravno, novac, kako bi mjesto njegovih predaka ponovo zaživjelo sjajem koji sigurno nadilazi bilo šta dosad viđeno u našoj zemlji. Odakle novac, pitate se?

Novac skupljen od umjetnosti

Kada je Bošku "pukao film" i kada je odlučio da mu je dosta fotografisanja po raznim koncertima, izložbi slika i ostalih stvari kojima se - vrlo uspješno - bavio u životu, prodao je 700 (!) svojih slika nekom galeristi u Švici, spakovao je kofere i, malo-pomalo, izgradio svoj raj. Ali ništa nije išlo lako. 12 punih godina Boško je gradio, zidao, šalovao, farbao, krečio, okopavao, izolirao, krčio, kosio i sadio, da bi konačno, prije koji mjesec, došao do konačnog izgleda Baba Mara's Place-a. Iskreno, prodati 700 slika, napustiti atelje od 300 kvadrata, u kojem je stvarao u Lucernu, i vratiti se u hercegovačko mjesto "bogu iza nogu" možda može djelovati kao sulud, nepromišljen čin. Ali ono što smo primijetili dok smo boravili kod njih je da se Boško i Iva neprestano smiju. Mislim da ni oni nisu toga svjesni. Konstantan osmijeh, uz prepričavanje dogodovština i životnih iskustava ovog mladog čovjeka, dođe kao melem na ranu u eri crnih hronika, priča o neuspjesima i vječitom kukanju kako se, eto, "ništa ne može u ovoj zemlji".

Autohtona hercegovačka žilavka i blatina, vrhunsko vino, masline i med. Sve na jednom mjestu. Takvu oazu ukusa i mira skriva bosanskohercegovački manastir Tvrdoš kraj Trebinja.

Rijedak dragulj - utvrđen na crkvi iz IV vijeka. Za kvalitet ukusa i mir koji opija u i oko manastira zaduženo je sedam monaha.
Oni su se u Tvrdošu zakleli na život posvećen Bogu, i svim slučajnim i putnicima namjernicima.

Uređaji Republičkog hidrometeorološkog zavoda RS locirali su zemljotres rano jutros u 02 časa i 31 minut po lokalnom vremenu sa magnitudom ML=3.9 jedinica Rihtera i procijenjenim intenzitetom u epicentralnoj zoni od 5 stepena Merkalijeve skale, sa epicentrom na teritoriji Crne Gore, 17 km istočno od Bileće u mjestu Velimlje.

Zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti. Zemljotres se mogao osjetiti u pograničnom dijelu Republike Srpske i Cgne Gore.

NJegovo preosveštenstvo episkop zahumsko-hercegovački Grigorije istakao je da u Srpskoj pravoslavnoj crkvi /SPC/ nema podjela, već postoje "različita mišljenja, pogledi i stavovi, koji značajno doprinose da se uz zajedništvo u vjeri, bolje upravlja brodom Srpske crkve".

"Sveti arhijerejski sabor ima tu veličanstvenost da sudi svakome ponaosob i svima nama zajedno, ali ne samo pravdom nego i neizrecivom ljubavlju. U ovim stvarima svi treba da se naučimo od Boga jer on nas voli i kada nas nagrađuje i kada nas kažnjava. Sabor je istovremeno i tajfun i tihi lahor, jer je u njemu Duh sveti", rekao je vladika Grigorije za beogradsku "Politiku".

On je naveo da su teme proteklog zasjedanja Sabora bile kompleksne i delikatne, pogotovo kada je bilo riječi o razrješenju dvojice episkopa, budućem Velikom saboru, Jasenovcu, Stepincu, Kosovu i Metohiji.

"Učesnici Sabora su ljudi koji znaju da je svaka riječ skupa, tako da se teške riječi ne izgovaraju olako niti se ide u pravcu ličnog vrijeđanja. Ali, ako dođe do razmimoilaženja tokom razgovora, ipak, svi nastoje da već u toku dana ili sutradan poprave međusobne odnose i da ih drže na hrišćanskom nivou", rekao je vladika Grigorije.

Episkop zahumsko-hercegovački rekao je da su smjene vladika bile iznuđene nakon dugogodišnjeg trpljenja, istakavši da se tome niko na Svetom arhijerejskom saboru nije obradovao.

"One nisu ničija želja da se neko ponizi ili prosto smijeni. Te promjene su od Crkve iznuđene i nastale su nakon dugogodišnjeg trpljenja, iščekivanja i nadanja da će se smijenjeni episkopi povratiti s puta koji je neprihvatljiv", rekao je vladika Grigorije.

Koliko platana ima u Trebinju? - pitao je jedan profesor studenta. Zavladao je muk. Profesorova reakcija na izostanak odgovora je bila - vraćeni indeks. I to bez objašnjenja. Jer, u gradu platana mora da se zna čarobna brojka koja ga određuje - 16!
Toliko ima ovih stabala, stoletnih "stanara" hercegovačkog mesta, smeštenog u podnožju Leotara, na obodu Trebinjskog i Popovog polja, na obali Trebišnjice.

Trebinjci ponosno "mašu" i sa brojem 260, koji govori koliko ovde ima sunčanih dana, zbog čega je Trebinje poznato i kao grad sunca, a njegovi meštani (oko 25.000) kao uvek veseli i prijatni domaćini.

Ima u njima one prave mediteranske duše koju duguju blizini Jadrana. Na nešto manje od 30 kilometara nalazi se Dubrovnik, a do Herceg Novog ga deli 40, pa je Trebinje mnogima mesto u koje se pre letovanja svraća bar na kafu. Ima i onih koji mu se redovno vraćaju, jer je njegova lepota neosporna.

Od serije "Ranjeni orao" sve je više znatiželjnika koji bi da se prošetaju "Anđelkinim" mostom, zavire iza kapija njene kuće i vide sve one sokake na kojima je snimao Zdravko Šotra. Trebinje je, naravno, mnogo više od staza koje je uhvatila ova priča, ali je istina da ga je popularizovala i skrenula pažnju na njene turističke potencijale.

Naziv grada potiče od reči Travunia, što asocira na vizantijsko područje koje je do 1355. godine bilo pod upravom Srba, potom se nalazilo u sastavu proširene srednjovekovne bosanske države pod kraljem Tvrtkom Prvim, a onda je 1482. doživelo sudbinu čitave Hercegovine, koju su pokorili Turci. I bilo je njihovo do 1878, dok grad na Trebišnjici nije postao austrougarski, a od 1918. u sastavu Kraljevine SHS, pa Jugoslavije.

Rat između naroda bivše SFRJ devedesetih godina, posle kojeg je pripao Republici Srpskoj, nije ga zaobišao, ali su građevine koje su tada stradale, obnovljene. Sačuvan je uticaj svih kultura koje su se na ovom prostoru mešale, sa mediteranskim šmekom na koji podseća arhitektura, ali i miris mandarina, limuna, maslina, šipka, smokve, lavande...

Na proleće, kada platani posađeni još 1890. godine ozelene, centar Trebinja može da parira najlepšim gradovima Evrope. Austrougarski stil građevina daje neku gordost gradu, ali duh Jadrana mami na hedonističko ispijanje kafe u baštama kafića smeštenim pod krošnjama drveća. Cene su više nego pristojne, pa za manje od evra (ili dve konvertibilne marke), možete da popijete piće gde god da sednete.

Odmah u centru je Dučićeva ulica i spomenik velikom pesniku i ambasadoru, koji je obožavao rodni grad i mnogo činio da ga učini posebnim. Jovan Dučić ima svoj park, jer se o njemu za života revnosno brinuo, poklanjajući mu sadnice o kojima su drugi parkovi mogli samo da sanjaju.

Zbog njega je u Trebinju 1934. "osvanuo" i spomenik Njegošu, prvi u svetu podignut crnogorskom vladiki.
On je na zidinama Starog grada postavio i figuru kraljice Jelene Anžujske, koja je zbog dobre klime mnogo volela ovaj kraj i na Trebišnjici sagradila dvor. Dučić je 1938. podigao i spomenik posvećen herojima palim za slobodu, a gradska gimnazija ponosno nosi ime ovog Trebinjca, koji je pisao čuvena "Jutra sa Leotara". I zaista ima nešto posebno u ovoj planini visokoj 1.224 metra, koja se nadvija nad Trebinjem i koja je Dučića inspirisala na sve one ispisane mudrosti.

Stari grad - Kastel je atrakcija sama po sebi, sve je tu kao u nekom vremeplovu, jer kakvu sliku mogu da vam dočaraju kaldrma, kapije od kamena, drvene ograde... Na jednoj kamenoj kući sa brojem 117, koja će vas privući drvenom klupicom i istim takvim vratima, videćete tablu na kojoj piše "Anđelkina kapija", a pored je skica dame sa šeširom. Tu je živela glavna junakinja "Ranjenog orla", pa turisti vole da se slikaju ispred kuće. Najveće zdanje među zidinama Kastela pripada Muzeju Hercegovine sa uvek odličnim postavkama