Nikola Lješković /25/ iz Trebinja prvi je doplivao do Časnog krsta, kojeg je nakon vodoosveštanja u rijeku Trebišnjicu spustio Njegovo preosveštenstvo episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije.
Trebišnjicom, od Starog grada do obale ispred hotela Leotar danas je, na Bogojavljenje, plivalo pedesetak mladića, među kojima je bila i tridesetogodošnja Dragica Drapić koja je prvi put učestvovala u plivanju za Časni krst. 

Nakon izlaska iz hladne rijeke, Lješković je novinarima rekao da mu je ovo deveti put da učestvuje u ovoj svečanosti, a drugi put da pobijedi. 

"Ući u Trebišnjicu i zaplivati na ovaj praznik osjećaj je koji se ne može opisati riječima", rekao je Lješković i dodao da će i ubuduće plivati na Bogojavljenje. 

Mogućnosti sufinansiranja izgradnje reciklažnog centra na gradskoj deponiji Obodina i proširenja njenih kapaciteta bile su osnovne teme sastanka direktora javnih ustanova „Ekologija i bezbjednost“ i „Komunalno“ Trebinje sa predstavnicima Svjetske banke u BiH.

Prema riječima Stevana Bekana, direktora Javne ustanove „Ekologija i bezbjednost“ za Radio Trebinje, sa konsultantom Svjetske banke Draženkom Bjelićem iz Banjaluke razgovarano je o gorućim pitanjima iz oblasti upravljanja čvrstim otpadom u našem gradu, a povratne informacije očekuju se krajem februara.

„Ovo je bio prvi sastanak, za mjesec dana znaćemo naredne korake, nadamo se da će Svjetska banka sufinansirati naše projekte vezane za dugoročnu održivost upravljanjem čvrstim otpadom, ili da zajednički idemo prema IPA fondovima, tako da što manje opterećujemo gradski budžet“, navodi Bekan.

On podsjeća da je Grad Trebinje kandidovao projekat izgradnje prvog reciklažnog centra u regiji, kao i da su posredstvom nadležnog ministarstva i Fonda za zaštitu životne sredine definisane potrebe i potezi kako bi se mogla obezbijediti oprema za selekciju, sortiranje i preradu otpada.

Reciklažni centar trebao bi biti u funkciji do kraja naredne godine, a potrebna su značajna finansijska sredstva.

„Važno je da imamo projektnu dokumentaciju za izgradnju ovakvog centra, što će znatno olakšati apliciranje za finansijska sredstva u različitim fondovima zaštite životne sredine. Još uvijek ne znamo koliko bi izgradnja reciklažnog centra koštala, jer razmatramo za koju bi količinu otpada najbolje odgovarao potrebama našeg grada. Treba da se sagleda i mogućnost uključivanja ostalih opština regije u ovaj projekat, tako bismo mogli i da prihodujemo. Problem je što je Obodina sanitarna deponija, dok ostale opštine imaju odlagališta koja nisu uređena, ostaje da na Savezu opština istočne Hercegovine dogovorimo modalitete saradnje“, kaže direktor Javne ustanove „Ekologija i bezbjednost“ za Radio Trebinje.

Bekan podsjeća da sanitarna deponija Obodina postoji od 2008. godine i da je do kraja godine neophodno da se izradi projekat njenog proširenja, s obzirom da se na ovaj lokalitet dnevno doveze i do 30 tona različitog otpada.

„Uz pravilno upravljanje, u skladu sa zakonom i pravilnikom o upravljanju otpadom, gradska deponija u postojećem obliku može još godinu-dvije nesmetano raditi. Sigurno je da nećemo čekati zadnji trenutak, već ćemo na vrijeme završiti poslove za njeno proširenje. Predstavnici Svjetske banke su obišli deponiju, i na licu mjesta su se uvjerili da se deponijom upravlja na odgovoran način“, kaže Bekan.

U Dječijem vrtiću "Naša radost" u Trebinju od 1. januara djeca iz određenih kategorija oslobođena su plaćanja usluga.

Komunalno preduzeće Trebinje nabavilo je novu, savremenu čistilicu, jedinu ovakve vrste u Hercegovine, koja će doprinijeti da gradske i prigradske ulice budu znatno čistije i urednije.

 Zbog izvođenja redovnih radova na elektro mreži, potrošači iz naselja Gučina, biće bez struje danas u periodu od 9.00do  14.00 časova, saopšteno je iz Elektrohercegovine Trebinje.

Jedna od novina u trebinjskim osnovnim školama u drugom polugodištu su ormani za učenike drugih razreda u koje će moći ostavljati sve ono što nije neophodno da vrate kući nakon nastave.

Tako će na svojim ramenima nositi koliko-toliko lakše torbe. Nabavljeno je ukupno devet ormana. Sve je koštalo nešto više od 2.000 KM i novac je obezbijeđen iz Fonda solidarnosti.

U Starom gradu u Trebinju počeli su pripremni radovi na prvoj fazi popločavanja, što će doprinijeti, ne samo da ovaj dio grada bude ljepši, već i mnogo funkcionalniji.

U prošloj i ovoj budžetskoj godini za popločavanje ulica Starog grada Gradska uprava je izdvojila oko pola miliona KM. 

Mašine već uklanjaju asfaltni sloj, a ugradnji kamenih ploča prethodiće izmještanje svih vazdušnih instalacija u podzemne kanale. 

U prvoj fazi radovi će biti izvođeni na osovinskoj pješačkoj zoni Kastela - na oko 150 dužnih metara od južne kapije do skretanja prema Muzeju Hercegovine, a u narednim fazama radiće se prema istoku i zapadu dinamikom koja je utvrđena u idejnom projektu. 

Za popločavanje će biti korišten kamen krzanih, štokovanih ivica, debljine pet centimetara. 

Grad Trebinje, Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća Grada Trebinja i Projekat zapošljavanja mladih (YEP), koji se realizuje uz podršku Vlade Švicarske, pozivaju zainteresovane osobe nastanjene na području Grada Trebinja da se prijave za učešće u programu podrške preduzetništvu kroz YEP Inkubator poslovnih ideja.

Kroz Inkubator, YEP i Grad Trebinje učesnicima osiguravaju podršku u jačanju ličnih preduzetničkih kapaciteta, razvoju modela i poslovnog plana za svoj poduhvat, tehničkoj implementaciji proizvoda i/ili usluga te mentorstvo u registraciji i razvoju biznisa.

Na kraju procesa inkubacije, polaznici će svoje biznise predstaviti stručnoj komisiji. Poslovnim poduhvatima koji dobiju pozitivnu ocjenu biće ponuđen paket podrške koji uključuje investiciona sredstva za pokretanje biznisa te mentorsku podršku u oblastima u kojim za to identificira potreba.

Prijave za učešće u YEP inkubatoru poslovnih ideja je moguće predati do 22.02.2018. godine u prostorijama Gradske uprave Grada Trebinja. Detaljnije informacije o načinu i uslovima prijave su dostupne u nastavku ovog javnog poziva.

Uvodne informacije

Projekat zapošljavanja mladih (YEP), se u Bosni i Hercegovini realizuje od 2008. godine. Trenutna, treća faza projekta, obuhvata period od 2016 – 2020. godine. YEP realizuje njemačka konsultantska kuća GOPA a podržava Vlada Švicarske. Jedna od ključnih komponenti Projekta je podrška preduzetništvu, koja podrazumijeva konkretnu podršku osnivanju preduzeća i kreiranju novih radnih mjesta, uključujući i posebnu podršku za poslovne poduhvate iz domena socijalnog preduzetništva. Pod socijalnim preduzećima podrazumijevaju se poslovni poduhvati koji na inovativan način rješavaju društvene probleme, npr. u oblasti zaštite okoline, kulturnih ili prirodnih vrijednosti, smanjenja nezaposlenosti i sl. Više informacija o Projektu zapošljavanja mladih dostupno je na www.yep.ba.

Saradnja Projekta zapošljavanja mladih (YEP) i Grada Trebinja formalizovana je u decembru 2017. godine potpisivanjem Ugovora o saradnji za realizaciju programa podrške preduzetništvu na području lokalne zajednice. Ovaj program finansiran je i realizovan zajednički u formi lokalnog partnerstva za preduzetništvo i zapošljavanje. Koncept lokalnog partnerstva podrazumijeva otvorenost za uvođenje dodatnih zainteresovanih partnera iz lokalne zajednice (javnih službi za zapošljavanje, poslodavaca, organizacija civilnog društva, obrazovnih institucija i drugih) koji imaju kapacitete za pružanje podrške preduzetništvu i zapošljavanju.

Propozicije

1. Predmet poziva – Prijavom na ovaj poziv, zainteresovani aplikanti prijavljuju se za učešće u YEP inkubatoru poslovnih ideja koji se realizuje u saradnji sa Gradom Trebinje i Agencijom za razvoj MSP-a Grada Trebinja.

2. Predmet poslovne ideje – za učešće u YEP Inkubatoru poslovnih ideja moguće je aplicirati sa poslovnom idejom koja kao rezultat podrazumijeva formalno osnivanje privrednog subjekta, bez obzira na formu registracije. Ograničenja u vezi oblasti ili industrija iz koje dolaze poslovne ideje su one koje nalaže zakonodavstvo. Dodatno, nisu prihvatljive poslovne ideje koje imaju negativan uticaj na ljudsko zdravlje (npr. proizvodnja, prerada ili puštanje u promet alkoholnih pića ili duhanskih proizvoda, proizvodnja koja ima značajan uticaj na zagađenje ljudske okoline i slično. U oblasti socijalnog preduzetništva, kao referentni dokument koji propisuje vrijednosti, osnovne pojmove i principe socijalnog preduzetništva koriste se Platforme za socijalno preduzetništvo RS i FBiH, razvijene od strane Federalnog zavoda za zapošljavanje i Ministarstva za rad i boračko-invalidsku zaštitu RS.
3. Podnosioci – Ovaj javni poziv otvoren je za prijave:

• Fizičkim licima sa prijavljenim mjestom boravka na području Grada Trebinja,
• Organizacijama civilnog društva (udruženja građana i fondacije), zainteresovanim za pokretanje socijalnih/društvenih preduzetničkih poduhvata,

Uslovi za učešće su:

• Da imate poslovnu ideju koju želite da pokrenete i uspostavite formalni biznis ili ako posjedujete neformalnu (neregistrovanu) djelatnost i želite da je formalizujete/registrujete;
• Da pripadate jednoj ili više ciljnih grupa (vidi dolje);
• Ako posjedujete minimalne tehničke vještine za vođenje proizvodnog procesa ili upravljanje poslovne aktivnosti;
• Završena srednja ili viša škola ili iskustvo na poslovima koje obuhvata Vaša poslovna ideja;
• Tehničko ili zanatsko znanje i druge vještine neophodne za obavljanje predmetne djelatnosti.

Ciljne grupe:

• Nezaposleni;
• Zaposleni koji bi htjeli da pokrenu vlastiti posao;
• Mladi;
• Žene;
• Organizacije civilnog društva, zainteresovane za angažman u oblasti socijalnog preduzetništva.
• Privredni subjekti/samostalni preduzetnici čija registrovana djelatnost nije starija od 6 (šest) mjeseci, od dana objavljivanja Javnog poziva

4. Postupak prijave – prijave je moguće podnijeti u periodu 22.01 – 22.02.2018. godine, ispunjavanjem odgovarajućeg Prijavnog formulara za YEP Inkubator poslovnih ideja. Popunjen formular i prateće dokumente moguće je predati u pismenoj ili elektronskoj formi. Pismena prijava se predaje u zgradi Gradske uprave Grada Trebinja -protoko, ul. Vuka Karadžića broj 2 dok je elektronsku prijavu moguće poslati na email adrese ler@trebinje.rs.ba i msptb@teol.net. Za bilo koji od dva ponuđena načina predaje prijave, bitno je osigurati da je Prijavni formular popunjen u potpunosti, odnosno da nema nedostajućih informacija.

Nakon isteka perioda za prikupljanje aplikacija iz ovog Javnog poziva, vašu prijavu će ocijeniti komisija za administrativnu usklađenost koju čine predstavnici Projekta zapošljavanja mladih (YEP) i vaše lokalne zajednice. Nepotpune aplikacije neće biti razmatrane od strane komisije i biće odbačene. Ukoliko zadovoljavate uslove za učešće i ukoliko vaša aplikacija bude pozitivno ocijenjena u odnosu na druge aplikacije, bićete pozvani na prezentaciju Programa YEP Inkubatora na kojoj ćete biti obaviješteni o narednim koracima koje trebate slijediti kako bi se izbjegle sve nejasnoće vezane za potencijalne korisnike koji imaju pravo učešća u Programu.

5. Sadržaj podrške – Učesnici YEP Inkubatora poslovnih ideja kroz sudjelovanje u programu podrške mogu dobiti:
6. Stručnu podršku u jačanju preduzetničkih vještina;
7. Stručnu podršku u razvoju poslovnog modela;
8. Mentorsku podršku u razradi i finalizaciji poslovnog plana;
9. Podrška u javnom i prezentiranju ideje investitorima;
10. Finansijsku podršku u izradi prototipa proizvoda i/ili usluge;
11. Finansijsku investiciju i dugoročno mentorstvo, zavisno od pokazatelja biznis plana i ocjene stručne komisije.

Sve pobrojane forme podrške će biti ponuđene samo onim preduzetnicima koji budu uspješno savladavali pojedinačne cikluse programa. Podrška u svakom narednom ciklusu uslovljena je uspješnim završetkom prethodnog ciklusa inkubacije poslovne ideje. U slučaju neispunjavanja preuzetih obaveza od strane timova, YEP i predstavnici organa lokalne uprave zadržavaju pravo da u bilo kom trenutku isključe bilo kojeg preduzetnika iz procesa pružanja podrške.

Kompanija Prointer iz Banjaluke u saradnji sa kompanijom Cisko, održala je danas u Trebinju prezentaciju iz područja mrežnih rješenja u kojima je Cisko lider na tržištu.

Nakon niza pokušaja nasilnog spuštanja rampe na ulazu u Stari grad i sve češćeg i brojnijeg neovlaštenog parkiranja u najstarijem gradskom jezgru Gradska uprava je donijela odluku o izmjeni odluke o bezbjednosti saobraćaja na području Trebinja.

Prisustvo patvorenog meda na području istočne Hercegovine je u porastu, upozoravaju pčelari. Razlog vide u lošem medobranju u posljednjih nekoliko godina, pa pojedini pribjegavaju lakoj zaradi prodavajući patvoreni med.

Predsjednik  udruženja pčelara „Leotar“ iz Trebinja Obrad Ninković kaže da je protekla medonosna sezona bila jako loša, i da veliku opasnost za domaće pčelare predstavlja uvozni med, sumnjivog kvaliteta, pa smatra da bi nadležna inspekcija trebala da se više pozabavi ovim pitanjem. Samo tako, kupci bi bili sigurni u kvalitet meda koji kupuju.

 „Posljednje dvije godine prinosi su mnogo manji i prosjek meda po pčelinjem društvu je ispod 10 kilograma, a potražnja za hercegovačkim medom sve je veća. Sve oči su uprte u nadležne institucije, koje bi trebalo redovno da provjeravaju kvalitet meda. Potrošačima se savjetuje kupovina pčelinjih proizvoda kod provjerenih proizvođača“, ističe on.

Ninković napominje da pčelari i predstavnici udruženja pčelara ne mogu niša značajno da urade, jedino da apeluju na institucije u Trebinju i RS da kontrolišu kvalitet meda koji se prodaje javno, kako bi suzbili ovu pojavu.

„Prodaja patvorenog meda ne ugrožava samo kupce, već čestite pčelare kojih u Trebinju ima blizu 500 i koji se odgovorno bave pčelarstvom“,kaže Ninković i napominje da je veoma teško prepozbnati lažni med “Jedino u specijalizovanoj laboratoriji se može potvrditi da li je med patvoren ili nije, a ta analiza je veoma skupa“, kaže on.

Studentski život Trebinjaca i Hercegovaca sigurno se razlikuje po jednom u odnosu na studente iz drugih krajeva, a to je udaljenost od rodnog grada do mjesta gdje studiraju.

Oni koji dolaze za krajnjeg juga Srpske, a studiraju u studentskim centrima poput Beograda ili Novog Sada, zbog daljine, kući uglavnom dolaze samo za praznike i ljeti, a i Banjaluka je najdalje upravo Hercegovcima.

Da bi bar malo u studenskim sobama osjetili miris i toplinu svog doma, pobrinu se roditelji. Paketi sa hranom punom hercegovačkih proizvoda – raštana, meda, sira, pršuta i drugih delicija, najčešće u ranim jutarnjim časovima, stižu na autobuske stanice Beograda, Novog Sada i Banjaluke, gdje je najviše studenata iz Hercegovine.

„Treće dijete mi je na studijama. Godinama šaljem pakete autobusima za Novi Sad i nikad se nije desilo da nije sve stiglo kako treba. Pošaljem naveče, a oni sljedeće jutro čekaju na stanici. Kad se jave da su preuzeli i da su sve dobili ne zna se ko je srećniji, mi roditelji ili djeca“, priča jedna majka.

Studentske pakete za Srbiju i Banjaluku vozili su godinama Veselin Aleksić i njegov kolega Borislav Čolović.

Ova dva trebinjska vozača kažu da su se davno saživjela sa studentima i da su oni najbolji putnici koji najmanje traže.

Naglašavaju da nikada nisu odbili da povezu nešto studentima.

„Kad majka donese paket obično zamoli da se na njega ništa ne stavlja, jer su unutra tegle i zdjele. Moramo čuvati kao blago. Poslije krsnih slava po 50 paketa putuje do studenata“, priča Aleksić.

Sjeća se kada je čovjek donio vreću krompira i pitao može li poslati svom sinu na studiju.

„Nije ovo bio usamljen slučaj. Prevezli smo vreća i vreća krompira, ma za studente može sve“, kaže Aleksić, koji je do nedavno vozio autobuse prema Beogradu i Banjaluci.

Obojica navode da se svakodnevno nekom studentu pošalje paket, jednako za Beograd i Novi Sad, a u posljednje vrijeme najviše u Banjaluku.

„Najčešće su upakovani u kartonske kutije, pravi paketi, iako ima i putnih torbi. Paketi budu tako dobro upakovini da, čini se, i da ispadnu iz autobusa ne bi se ništa desilo“, priča Aleksić.

Navodi da ga je dugogodišnje iskustvo natjeralo na pronađe „patent” za sir iz mješine.

„Sve je lako voziti, i ako se prospe očističemo, ali na sir iz mješine se osjeti cijeli autobus. Žao mi je bilo vraćati pa sam dugo razmišljao kako se riješiti mirisa. Poslije sam imao sistem, staviti u vreću od brašna i dobro zavezati. Bilo je uspješno“, kaže kroz osmijeh Aleksić.

Mještani i bivši učenici Osnovne škole u selu Domaševo, kod Trebinja, odlučili su da od propadanja spase svoju nekadašnju školu iako u selu više nema školske djece, a inicijativa je potekla čak iz Amerike, od Momčila Zotovića, takođe iz Domaševa.

Kada je akcija pokrenuta, uključili su se i brojni Domaševci u Nišu, Zrenjaninu, Beogradu, čak i oni iz Amerike i Australije i najviše iz Trebinja, njih oko 240, koji su sakupili popriličnu sumu novca, a oni iz Trebinja i samog sela organizovali su nekoliko akcija da bi nedavno bila izlivena i ploča na školi.

“Škola je najprije i počela da propada s krova, pa smo digli staru ciglu i dotrajalu konstrukciju, kao i stari plafon, a kada je sve raščišćeno, nedavno smo izlili zaštitnu ploču”, kaže mještanin Domaševa Svetozar Tomanović.

Iako gazi devetu deceniju, on ne odustaje od želje da škola ponovo zablista.

Škola se neće koristiti, kao što to obično biva, kao parohijski dom, jer su vrijedni Domaševci već izgradili Crkveni dom, potpuno sanirali crkvu Svetog Nikole, planiraju i gradnju kapele, a imaju i izgrađen Lovački dom u planini Viduša, pa bi i škola mogla postati privredni objekat.

Domaševci tvrde da će se kompletnim dovršetkom školskog objekta, do koga je urađen i pristupni put dužine oko jednog kilometra,  stvoriti mogućnosti da se ovdje formira privredni objekat.

Turistička atrakcija Trebinja, Stari grad, do ljeta bi trebalo da dobije novi izgled.

Dio ulica, umjesto asfaltom, biće pokriven kamenim pločama, a biće zamijenjene i vodovodne, i elektro-instalacije. Za prvu fazu radova, grad je izdvojio pola miliona maraka.

Na području, opasanom zidinama iz turskog perioda, koncentrisano je nekoliko kulturno-istorijskih spomenika, a istovremeno je riječ o poslovno-stambenoj gradskoj četvrti.

Zato je uređenje ovog prostora složen zadatak, jer uz estetski prihvatljiv vizuelni izgled, moraju biti ispunjeni svi zahtjevi za nesmetan život i rad na ovom prostoru. Sve nadzemne instalacije moraju biti izmještene.

Direktor Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske Slobodan Nagradić rekao je danas da BiH ništa nije uradila na sprovođenju Konvencije o evropskim pejzažima koju je potpisala 2010. godine.

Nagradić kaže da je važno da se zaštite neki pejzaži i predjeli da bi se očuvale raznolikosti posebne vrste u prirodi, kao i da se neki krajolici prilagode u turističke svrhe, jer je to međunarodna obaveza BiH. 

Uoči dvodnevne radionica o primjeni Konvencije, koja je počela danas u Trebinju, Nagradić je rekao novinarima da ne želi da komentariše zašto je neko potpisao Konvenciju "bez stavljanja ikakve rezerve na nju i nakon toga digao ruke". 

"Sada je došlo na red pitanje zašto do sada BiH nije učinila ništa u vezi s tim", naglasio je Nagradić i dodao da se Konvencija ne tiče svakodnevnog života ljudi i da je zbog toga neko u BiH procijenio da su važnija druga pitanja kojima je i posvećivao veću pažnju. 

Govoreći o radionici, Nagradić je rekao da je Zavod, kao jedan od organizatora, smatra da je najbolje da predstavnici zemalja iz okruženja ljudima iz BiH održe seriju predavanja o tome šta je ta evropska konvencija, koje su obaveze potpisnica i kako se pravi izvještaj o rezultatima njene implementacije. 

 Jedna od najfrekventnijih raskrsnica u Gorici, na ukrštanju ulica Serafima Perovića i Goričke, u blizini Osnovne škole „Sveti Vasilije Ostroški“, uskoro će, nakon dugog niza godina, dobiti  kvalitetno osvjetljenje.

Grad Trebinje je prije nekoliko dana potpisao ugovor sa preduzećem koje će u najskorije vrijeme krenuti u realizaciju ovog posla.

„Radove vrijednosti od 5.674 KM izvešće preduzeće Elnos iz Banjaluke, a biće postavljeno 9 betonskih stubova sa kompletnom opremom od podne konstrukcije, elektro instalacija, do rasvjetnih lampi“, kaže Marko Rikalo, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Trebinja.

Prema njegovim riječima, ovaj tender je dva puta ponavljan ali je, konačno, ugovor potpisan.

U Mjesnoj zajednici Gorica kažu da je ova raskrsnica jedan od velikih problema u ovom dijelu grada.

„Djecu i starije osobe u blizini raskrsnice, posebno u večernjim časovima, u mraku je teško primijetiti, a situaciju dodatno otežavaju nesavjesni vozači koji ovim ulicama idu velikom brzinom“, kažu u Mjesnoj zajednici i izražavaju zadovoljstvo što će ovaj dio Gorice konačno biti osvijetljen.

Još jedan problem u ovom dijelu grada je regulacija saobraćaja na ovim putnim komunikacijama. Mještani tvrde da pripadnika policije na ovoj raskrsnici nema.

Preduzeće "Vodovod" Trebinje nabavilo je savremenu opremu za otkrivanje kvarova za koju je izdvojilo 60.000 KM, što će doprinijeti da se znatno smanje gubici na mreži.

Mala Sofija Radovanović iz Trebinja, desetomjesečna beba, oboljela je od tumora očiju.

Sofiji je hitno potrebna pomoć za dalje liječenje tumora na jedinom, desnom oku u Švajcarskoj.

Sofija je trenutno na liječenju u Beogradu, gde je nedavno rađena intervencija na lijevom oku, koje je moralo biti odstranjeno.

Ljekari su odlučili da je upute na dalje liječenje na Univerzitetsku kliniku u Lozanu.

Pregled je zakazan za 7. februar, a do tada je potrebno sakupiti najmanje 80.000 KM.

Svi koji žele pomoći Sofiji, novac mogu uplatiti na broj računa 567-4415000-118321, Radovanović Vukica kod Sberbanke.

Brojevi telefona Sofijinih roditelja su 066/898-503 i 066/729-603.

Budimo humani,ne dozvolimo da se ugasi svjetlo u njenom malom oku.

Veliki broj privrednika i građana Trebinja i Hercegovine uključilo se u akciju prikupljanja pomoći za desetomjesečnu Sofiju Radovanović, koja ima tešku dijagnozu tumora na jedinom oku, preostalom poslije operativnog zahvata na KC Beograd.

Dvadeset trebinjskih frizerskih salona ovim povodom sutra organizuje humanitarnu akciju „Makazama za malu Sofiju“, u kojoj će cjelokupan ili veći dio sutra ostvarenog prihoda već u ponedjeljak uplatiti na žiro račun na koji se prikupljaju  za ovu priliku.

Svi Trebinjci sutra mogu iskoristiti priliku da posjetom svom frizeru i na ovaj način daju doprinos očuvanju zdravlja i mladog života male Sofije.

U ovoj akciji učestvuju saloni: „Saša“, „Paža“, „Veso“, „Mister Bin“, studio „Špirto i Jelica“, „Pepi“, „Jaguar“, „Roćko“, „Novčić“, „Team“, „Cveta“, „Barbi šop Centar“, „Sara“, „Štric Štric“, „Blam“, „Dvije šmizle“, „Mirjana Kuduz“, „Branka“, „Sneža“ i „Studio Gordana Lakenji“.

Za liječenje male Sofije Radovanović hitno su potrebna sredstva kako bi već 6. februara bila upućena na dalje liječenje u Lozanu, a u akciju prikupljanja pomoći već se uključio određen broj preduzetnika, predstavnika lokalne administracije, ugostitelja, taksista i svih ljudi dobre volje.

Žiro račun na koji svi građani mogu donirati sredstva otvoren je kod Sber banke na ime majke Vukice Radovanović:  5674415000-118321.

Nakon što je prošlog ljeta u Trebinju otvoren akva park, koji je za kratko vrijeme postao regionalna turistička atrakcija, radovi u Gradu sunca nisu stali.

U drugu fazu ovog velikog projekta, kompanija Svislajon Takovo do sada je uložila 30 miliona maraka, pa se za ovu ljetnu sezonu pripremaju brojni ekskluzivni sadržaji.

Neposredno uz akva park, gradi se veliki kompleks - Varoš čaršije na više od 100 hiljada kvadratnih metara, luksuzni hotel, te sportsko rekreativni centar. Na gradilištu svakodnevno radi između 500 i hiljadu građevinskih radnika.

Direktorka Grada sunca, Vesna Vujović Curać, kaže da je samo u drugu fazu uloženo oko 30 miliona maraka, a kada sve bude završeno biće angažovan veliki broj radnika na sezonskim i redovnim poslovima.

Riječ je o jedinstvenom turističkom kompleksu koji je prošlog ljeta svakodnevno imao oko dvije hiljade posjetilaca. Uz nove sadržaje, očekuje se da će ih biti još više.

U jugozapadnom dijelu Grada sunca niče Varoš čaršija sa 160 apartmana, restoranima, jezerom i drugim pratećim sadržajima. I ovaj projekat trebalo bi da bude završen do narednog ljeta.